Umne stečevine naroda koji je pobijedio barbarstvo i neznanje, ne može uništiti ni najljući neprijatelj, rekao je Džaferović.
Uz pokroviteljstvo predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića i člana Predsjedništva Željka Komšića večeras je u sarajevskoj Vijećnici upriličeno otvaranje izložbe “Nacionalno blago Bosne i Hercegovine”, javlja Anadolu Agency (AA).
Izložbu organizuju Fondacija “Alija Izetbegović“ i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
Izložba “Nacionalno blago Bosne i Hercegovine” sastoji se od pisanog kulturnog naslijeđa iz specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Na jednom mjestu predstavljene su neprocjenjive rukopisne zbirke prepisivane stoljećima do prvih knjiga i novina štampanih u Bosni i Hercegovini, putopisa i arhivskih kolekcija bosanskohercegovačkih velikana. Izložba je dio zvaničnog programa obilježavanja 30. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Brojni gosti prisustvovali otvorenju
Svečanom otvaranju izložbe, osim članova Predsjedništva BiH Džaferovića i Komšića, prisustvovali su gosti iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, kao i brojne ličnosti iz političkog, akademskog, kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine.
Amel Suljović, autor projekta izložbe “Nacionalno blago Bosne i Hercegovine” i savjetnik za kulturu presjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, u obraćanju prisutnima istakao je da briga o pisanom kulturnom naslijeđu trajan proces.
– Jezgro izložbe čine domaći autori, prepisivači, rukopisi prepisani i djela štampana u Bosni i Hercegovini, djela velikana na koja su se naši ljudi naslanjali, pored ostalog, govore i o tome da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila i jeste dio evropskog kulturnog prostora. Pažnju javnosti treba ukazati na djela bosanskih sufijskih prvaka, na čudesnu zbirku mushafa koju su prepisali naši mladići, na djela šestorice viđenijih Franjevaca, na evropske putopisce koji su otkrivali Bosnu i njene ljude – rekao je Suljović te dodao:
– Brigu ili nebrigu o pisanom kulturnom naslijeđu ne može pokriti jedna izložba, ma kakva bila. To je proces koji traje i u kojem se smjenjuju naraštaji i čitave generacije.
