Predsjednik Hrvatske seljačke stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Mario Karamatić rekao je u intervjuu za Dnevnik.ba da je nametanje predstavnika drugim narodima čisti politički teror i da je faza neprijateljstva u BiH odavno završilo.
Govorio je o izbornom procesu, namjeri bošnjačkih stranaka da protjeraju Hrvate sa svih nivoa vlasti, organizaciji trećeg entiteta i drugim temama.
Gospodine Karamatiću, kako bi stranke okupljene u HNS-u trebale pristupiti izbornom procesu? Da li da izađu na izbore, da ih bojkotuju, delimično da bojkotuju?
– Potpuni bojkot izbornog procesa jednostavno nema smisla. Bilo bi to političko samoubistvo jer bi bošnjačke stranke popunile sve županijske skupštine, a Dom naroda 17/17. Dakle, ne trećina, nego 100% hrvatskog kluba. Zamislite samo kakve bi promjene zakon donio u Federaciji i na nivou BiH. Hrvati bi jednostavno bili obespravljeni, a Federacija bi se potpuno transformisala u bošnjački entitet. Stalno govorim da će stranke HNS-a morati izaći na izbore, barem na razini županija koje su de facto i de jure države u državi s ovlastima koje imaju. Zašto se ta ovlašćenja ne koriste, pitanje je za one koji ih vode.
Što se bojkota tiče, šalje se politička poruka da hrvatske stranke ne predlažu nikoga za člana Predsjedništva ili državnog Sabora jer je naša snaga isključivo u Domu naroda, a ne u Zastupničkom domu gdje možemo imati ne više od 5 poslanika, ne mogu uticati na volju 37 Bošnjaka i Srba i uvijek mogu biti preglasani. Drugo je pitanje da li bi takav bojkot bio izvodljiv, nikako ne treba zaboraviti da stranke koje su bile dio Platforme i Saveza danas sjede u HNS-u i mene osobno je nemoguće uvjeriti da će ostati dosljedne i ne naleti na sarajevsku čaršiju.ako se opet ukaže prilika.
Kolonijalni guverner, odnosno visoki predstavnik, rekao je da će biti izbora
Hoće li se na kraju izbori održati? Trebaju li hrvatski politički dužnosnici uopće pokušati riješiti problem financiranja izbora?
– Kolonijalni guverner, odnosno visoki predstavnik je rekao da će izbori biti, pa će biti. Što se tiče finansiranja, mislim da to hrvatskim predstavnicima nije problem. Cijeli ovaj cirkus oko Izbornog zakona je napravio OHR nametanjem, pa neka se bave i finansiranjem. Budžet BiH nije usvojen ni prošle godine zbog nemogućnosti dogovora o raspodjeli sredstava između Hrvata, Srba i Bošnjaka. Sumnjam da će ove godine uspjeti postići dogovor.
Kako popuniti Dom naroda FBiH nakon izbora, s obzirom da bukvalno ne postoje dijelovi Izbornog zakona koji regulišu ovo pitanje?
– Niko ne zna odgovor na to pitanje. To jednostavno nije definisano zakonom. Po meni je najvažnije u cijeloj priči da ne postoji matematika po kojoj bi hrvatske stranke imale manje od 11 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije, odnosno najmanje 3 u Klubu Hrvata. Dom naroda Parlamenta BiH. Bez najmanje 3 delegata u Državnom domu naroda sjednica se ne može održati, pa i u najgorem slučaju imamo kontrolni paket neophodan za političku zaštitu hrvatskog naroda.
Da li visoki predstavnik nametanjem zakona treba da izvrši presudu Ustavnog suda u slučaju Ljubić?
– Trebalo bi, ali neće. Visoki predstavnik je bio taj koji je nametnuo Zakon, čije je dijelove Ustavni sud izbrisao. Time bi priznali da su pogriješili, a oni, barem tako tvrde, nikada nisu u krivu.
Izvjesno je da će bošnjačka politika ponovo pokušati nametnuti Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva i izbaciti Hrvate iz izvršne vlasti na nivou BiH i FBiH. Ima li načina da se Hrvati kao narod odbrani od takvih namjera?
– Ako su samoproglašene probosanske stranke dobro organizovane, bez većih problema mogu izabrati člana Predsjedništva. Što se tiče izbacivanja Hrvata iz izvršne vlasti, to je već malo teže, upravo zato što je ključno da se uspostavi izvršna vlast u Domu naroda. Pokušali su prije četiri godine i nisu uspjeli. Na kraju će se sve svesti na to kakav će rezultat postići hrvatske stranke na izborima, a to je u rukama vaših čitatelja. Ako u Sarajevu ponovimo rezultat iz 2014. ili 2018. godine, pustit ćemo gorke suze i čekati još četiri godine da pokušamo ponovo.
Je li nametanje političkih predstavnika konstitutivnim narodima zapravo otvoreni čin neprijateljstva i kako HNS u tom kontekstu može zaštititi hrvatski narod? Hoće li to biti dovoljno da se pokrene procedura uređenja hrvatskog entiteta u BiH?
– Nametanje predstavnika drugim ljudima je čisti politički teror, mi smo odavno završili fazu političkog neprijateljstva. HNS može djelovati samo preko svojih članova koji su u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, i to čini. Ovi ljudi rade najbolje što znaju, a sad je drugo pitanje koliko neki od njih znaju. Što se tiče pokretanja postupaka oko osnivanja entiteta ili revitalizacije HR HB, stav i mene i HSS-a je da je vrijeme davno prošlo. Nažalost, većina u HNS-u ne dijeli naše stavove, ili ih barem ne dijeli. Krajem 2018. godine na Predsjedništvu HNS-a HSS je predložio da krenemo u proces revitalizacije Herceg Bosne, što u to vrijeme nisu podržale druge stranke HNS-a. Vrlo brzo ćemo vidjeti da li su u međuvremenu stigle bar neke stranke.
Kako je moguće provesti sedmi zaključak sa posljednje sjednice HNS-a koji govori o teritorijalnom preuređenju BiH? Da li je vrijeme za osnivanje Međužupanijskog vijeća (stvaranje zajednice hrvatskih županija) i Zajednice hrvatskih općina u BiH?
– Moguće je to provoditi po važećim zakonima u BiH, koje ne bih tačno nabrajao jer ovo neće čitati samo Hrvati, neka malo razmisle u Sarajevu i OHR-u. Što se tiče Međužupanijskih vijeća i Zajednice hrvatskih općina u BiH, već godinama postoji Zaključak HNS-a da ih treba početi formirati, samo ga trebaju provesti. Odgovor na pitanje zašto to već nije implementirano je opet kako ljudi rade najbolje što znaju, ali pitanje je koliko znaju, a u ovom slučaju koliko žele.
Federacija nije i nikada neće biti bošnjački entitet
Da li je FBiH već postala bošnjački entitet i ima li u tom entitetu mjesta za državljane BiH hrvatske nacionalnosti?
– Federacija nije i nikada neće biti bošnjački entitet. Već sam rekao da su županije u nadležnosti države u državi, a ne zaboravimo da trenutno imamo ministre u Vladi Federacije. Činjenica da se rijetko čuje u javnosti i da ni oni koji su dobro upućeni u politička dešavanja ne znaju kako da ih nabroje tema je za drugi razgovor.
Da li je Vlada Republike Hrvatske učinila sve da promijeni Izborni zakon BiH i šta to govori o utjecaju Hrvatske u EU i NATO? Kako ocjenjujete političke poruke predsjednika Milanovića vezane za BiH?
– Kratko i jasno – ne. Vlada Republike Hrvatske, kao nitko drugi, pokušala je dati poticaj promjenama, ali je to učinila samo u mjeri da ne naruši njihove odnose sa međunarodnim partnerima. Bez obzira što izgleda drugačije, Republika Hrvatska ima veliki utjecaj u EU i NATO-u, kao i svaka druga članica, ali očito, barem u Vladi, procjenjuju da se taj utjecaj ne isplati koristiti zbog nekih Hrvata tamo u BiH . Konačno, imamo vrlo jasnu izjavu predsjednika Hrvatskog sabora na inicijativu predsjednika Milanovića da se tim uticajem „naruši jedinstvo Zapada“ kao da smo u BiH na Bliskom istoku. Hrvati u BiH moraju politički odrasti i okrenuti se sebi, a manje gledati prema Zagrebu, Bruxellesu, Washingtonu ili bilo kojem drugom centru političke moći. Naravno, svaka pomoć ili lijepa riječ je dobrodošla, ali ne treba zaboraviti kako je Stjepan Radić rekao: „Evropa nam ne može i neće pomoći. teško čovjeku koji čeka kruh za svoje dijete iz tuđe torbe”. Što se tiče rada predsjednika Milanovića, njegove poruke govore o tome kakve mehanizme ima i koliki utjecaj Republika Hrvatska, ako tako odluči, može imati u EU i NATO-u. Bez suglasnosti Republike Hrvatske, ni EU ni NATO ne mogu primiti nijednu novu članicu niti ikome uvesti sankcije, a to predsjednica jasno kaže. Upravo zbog državnog i suverenog stava predsjednika Milanovića, te beskompromisnog zalaganja za politička prava bh. Hrvata, HSS iz BiH je prije više od godinu dana podržao njegovu novu kandidaturu, ukoliko se odluči kandidirati. To dovoljno govori o tome šta mislimo o njegovim porukama i njegovom radu. teško čovjeku koji čeka kruh za svoje dijete iz tuđe torbe”. Što se tiče rada predsjednika Milanovića, njegove poruke govore o tome kakve mehanizme ima i koliki utjecaj Republika Hrvatska, ako tako odluči, može imati u EU i NATO-u. Bez suglasnosti Republike Hrvatske, ni EU ni NATO ne mogu primiti nijednu novu članicu niti ikome uvesti sankcije, a to predsjednica jasno kaže. Upravo zbog državnog i suverenog stava predsjednika Milanovića, te beskompromisnog zalaganja za politička prava bh. Hrvata, HSS iz BiH je prije više od godinu dana podržao njegovu novu kandidaturu, ukoliko se odluči kandidirati. To dovoljno govori o tome šta mislimo o njegovim porukama i njegovom radu. teško čovjeku koji čeka kruh za svoje dijete iz tuđe torbe”. Što se tiče rada predsjednika Milanovića, njegove poruke govore o tome kakve mehanizme ima i koliki utjecaj Republika Hrvatska, ako tako odluči, može imati u EU i NATO-u. Bez suglasnosti Republike Hrvatske, ni EU ni NATO ne mogu primiti nijednu novu članicu niti ikome uvesti sankcije, a to predsjednica jasno kaže. Upravo zbog državnog i suverenog stava predsjednika Milanovića, te beskompromisnog zalaganja za politička prava bh. Hrvata, HSS iz BiH je prije više od godinu dana podržao njegovu novu kandidaturu, ukoliko se odluči kandidirati. To dovoljno govori o tome šta mislimo o njegovim porukama i njegovom radu. može imati u EU i NATO-u. Bez suglasnosti Republike Hrvatske, ni EU ni NATO ne mogu primiti nijednu novu članicu niti ikome uvesti sankcije, a to predsjednica jasno kaže. Upravo zbog državnog i suverenog stava predsjednika Milanovića, te beskompromisnog zalaganja za politička prava bh. Hrvata, HSS iz BiH je prije više od godinu dana podržao njegovu novu kandidaturu, ukoliko se odluči kandidirati. To dovoljno govori o tome šta mislimo o njegovim porukama i njegovom radu. može imati u EU i NATO-u. Bez suglasnosti Republike Hrvatske, ni EU ni NATO ne mogu primiti nijednu novu članicu niti ikome uvesti sankcije, a to predsjednica jasno kaže. Upravo zbog državnog i suverenog stava predsjednika Milanovića, te beskompromisnog zalaganja za politička prava bh. Hrvata, HSS iz BiH je prije više od godinu dana podržao njegovu novu kandidaturu, ukoliko se odluči kandidirati. To dovoljno govori o tome šta mislimo o njegovim porukama i njegovom radu.
Koliko su same hrvatske političke stranke odgovorne za političko obespravljenje hrvatskog naroda u BiH, koliko Bošnjaka, a koliko međunarodnih zvaničnika koji de facto upravljaju državom BiH?
– Hrvatske stranke definitivno snose dio krivice za loš rad i previše gledanja šta će reći Zagreb ili bilo koja strana ambasada, a Bošnjaci su jednostavno iskoristili priliku koju im je pružila međunarodna zajednica, koja je najveći krivac za nefunkcionalnost BiH. U ime činjenice da je Sarajevo bilo pod opsadom tokom rata, Sarajevska čaršija je dobila saglasnost MZ da cijelu BiH drži pod opsadom svih ovih godina od rata do danas.
Kako vidite budućnost BiH?
– Iskreno, budućnost BiH me mnogo manje brine nego budućnost Hrvata u njoj. Ako Hrvati u BiH nisu ravnopravni, BiH kao država, po mom mišljenju, ne bi trebala postojati. Dolaze nam još teža vremena nego sada. Njih možemo prevladati samo posebnom političkom hrabrošću i zajedništvom hrvatskih stranaka, jer lijeni i popustljivi uvijek ostaju kratkih rukava u životu.
Imate li informaciju hoće li se gospodin Čović kandidirati na predstojećim izborima i tko bi, po Vašem mišljenju, umjesto njega trebao biti vodeći zajednički kandidat stranaka HNS-a?
Nisam o tome razgovarao sa gospodinom Čovićem, a elementarna politička logika nalaže da najjača stranka, u slučaju da HNS izađe zajedno na izbore, da kandidata. U ovom slučaju to je HDZ BiH.
