Prije dvije godine, kada se svijet suočio s pandemijom koronavirusa, globalna ekonomija je doživjela najveći pad od kraja Drugog svjetskog rata. Danas, kada se svijet ponovo suočava s krizom, da li je izvjesna nova recesija?
Zabrinutost je, naravno, sve veća. Rat u Ukrajini izazvao je povećanje cijena hrane i energenata, što je dodatno ugrozilo raspoloživi prihod domaćinstva. Centralne banke ubrzano podižu kamatne stope kako bi “ukrotile” inflaciju.
U posljednjih mjesec dana svjetske berze su pale za skoro deset posto. Imovina kao što su dionice tehnologije i kriptovalute pretrpjela je ozbiljan udarac. Ekonomisti stalno snižavaju svoje prognoze globalnog rasta.
Poverenje potrošača je opalo
U kojoj mjeri se već materijaliziraju strahovi od recesije? Pogled na podatke daje osnovu za oprezan optimizam – barem za sada.
Međutim, u mnogim zemljama zabrinutost ostavlja utisak da je recesija već tu. Širom OECD-a, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, kluba uglavnom bogatih zemalja koji čini preko 60 posto globalnog BDP-a, povjerenje potrošača je sada niže nego što je bilo kada je uslijedila kriza s korona virusom.
Ispitanici su postali negativni prema vlastitoj finansijskoj situaciji – manje ih je smatralo da je dobar trenutak za kupovinu trajnih dobara, zbog visoke inflacije. A ako se potrošači suzdržavaju od potrošnje, ekonomija će usporiti, piše Economist .
Ipak, za sada se čini da su ono što ljudi govore i ono što ljudi rade različite stvari.
Globalne rezervacije restorana i dalje su iznad norme prije pandemije. Podaci do kojih je došao Economist pokazuju da će potrošači vjerovatno moći nastaviti troše još neko vrijeme, čak i kada inflacija smanji kupovnu moć.
Investicioni apetiti
Preduzeća i dalje izgledaju otpornija. Mnogi direktori kompanija žalili su se na ogromne troškove u nedavnim pozivima za utvrđivanje zarade. Ali OECD-ova mjera poslovnog povjerenja ostaje solidna.
Podaci sa sajta za zapošljavanje Indeed sugerišu da je broj slobodnih radnih mesta u bogatim zemljama možda prestao da raste – ali ih je još uvek u izobilju. Postoji i određeni apetit za ulaganje. Analitičari Svjetske banke procjenjuju da su globalni kapitalni rashodi porasli za 7,6 posto u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na godinu ranije, dvostruko više nego na kraju 2021. godine.
S druge strane, neke zemlje izgledaju mnogo slabije. Na primjer, ruska ekonomija je naglo usporila otkako su zapadne zemlje uvele sankcije kao odgovor na invaziju na Ukrajinu. A u Kini, gdje je vladina strategija nulte pandemije dovela do najstrožeg karantina od početka 2020., ekonomija se možda smanjuje.
Podaci objavljeni 16. maja pokazuju da je industrijska proizvodnja u aprilu pala za 2,9 posto u odnosu na godinu ranije, a maloprodaja za više od 11 posto, prije prilagođavanja inflaciji.
