Inflacija u mnogim zemljama dostigla je najviši nivo u poslednjih nekoliko decenija, a ruska invazija na Ukrajinu podigla je cene energije i hrane i smanjila realne prihode domaćinstava.
Pritisci na cijene su se povećali, a neki ekonomisti strahuju od povratka svjetske ekonomije na hroničnu inflaciju i recesijsko okruženje iz 1970-ih.
Visoka inflacija ostaje geografski široka. Rast potrošačkih cijena je počeo u Aziji, regionu koji je donedavno bio izuzetak od ovog obrasca koji je uticao na ekonomije širom svijeta.
Rast cijena energije doveo je do inflacije u mnogim zemljama čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Dnevni podaci pokazuju da se pritisak nedavno pojačao i doveo do toga da Evropa i Sjedinjene Države zabrane, ili razmišljaju o zabrani, ruskog izvoza energenata.
Vodeći prognostičari koje je anketirao Consensus Economics stalno su revidirali svoje očekivane brojke inflacije za 2022. i 2023. godinu.
Viša inflacija se takođe širi izvan energije na mnoga druga potrošačka dobra, posebno u zemljama u kojima je potražnja dovoljno jaka.
Rast potrošačkih cijena predstavlja izazov za centralne banke, ne samo za one u G7, koje imaju cilj stabilnosti cijena od oko 2 posto. Da bi postigle ovaj cilj, centralne banke mogu prilagoditi monetarnu politiku kako bi obuzdale potražnju, ali gušenje potražnje povećanjem troškova zaduživanja moglo bi pogoršati pritisak na realne prihode.
Rastuće cijene ograničavaju novac koji domaćinstva mogu potrošiti na robu i usluge. Za neka domaćinstva ovo bi moglo dovesti do borbe da priušte osnovne stvari za svoje porodice, kao što su hrana i stanovanje.
Dnevni podaci o osnovnim dobrima, poput veleprodajnih cijena sastojaka za doručak, daju pokazatelj sa kakvim se pritiscima građani suočavaju. U zemljama u razvoju veleprodajna cijena ovih sastojaka ima veći utjecaj na konačne cijene hrane jer čini veći udio u potrošnji domaćinstava.
Još jedna stvar o kojoj treba brinuti su cijene nekretnina. Oni su porasli u mnogim zemljama tokom pandemije, potaknuti slabom monetarnom politikom, željom za više prostora i programima podrške vlade.
Ključna debata među kreatorima politike i ekonomistima ostaje fokusirana na to koliko dugo će visoka inflacija trajati. Prije nekoliko mjeseci mnogi su očekivali da će rast biti isuviše kratkotrajan da bi monetarna politika imala veliki uticaj na njih, sa efektom viših stopa koje će zahtijevati vrijeme da prodru u ekonomije.
Tržišna očekivanja u vezi sa inflacijom generalno rastu u narednih pet godina, što sugeriše da će neprijatnosti sa kojima se suočavaju preduzeća i domaćinstva i dalje nastaviti.
Predviđa se da će inflacija u BiH porasti na nešto više od pet odsto, dok će se susjedne Srbija i Hrvatska suočiti s inflacijom većom od šest odsto.
