Hrvatski akademici: Osigurati treći entitet u BiH i mehanizme zaštite vitalnih interesa Hrvata

5 Min Read

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) objavila je prije šest dana dokument koji bi trebao predstavljati nacionalne interese Hrvatske u pregovorima sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom o članstvu u EU.

Drugim riječima, HAZU je u dokumentu ” Doprinosi HAZU-a za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u pregovorima Republike Hrvatske sa BiH, Crnom Gorom i Srbijom o njihovom pristupanju EU ” naveo uslove koje hrvatski političari trebaju postaviti za BiH. , zvaničnici Srbije i Hrvatske za članstvo u EU.
Očekivano, postoje izmjene Izbornog zakona BiH koje bi zadovoljile HDZ i Zagreb, ali i druga pitanja kao što su razgraničenje u Malostonskom zaljevu, sporazumi itd.

Ovo su uslovi koji se tiču ​​Bosne i Hercegovine:

Razgraničenje u Malostonskom zaljevu (otoci Veli i Mali školj i Ponta Klek); sanacija deponija na području Neuma, potreba modernizacije kanalizacione infrastrukture (zaštita Malostonskog zaljeva); potreba da se osigura pročišćavanje otpadnih voda prije ulijevanja u Mljetski kanal, kontinuirano praćenje ispuštanja; zaštita voda rijeke Neretve – spriječiti dotok plastike i drugih materijala u Malostonski zaljev, osigurati optimalan protok voda Neretve i nakon realizacije projekta Gornji horizonti; neodrživost trenutnog stanja rasutih tereta u luci Ploče – sitne čestice ugljene prašine ugrožavaju faunu u Malostonskom zaljevu.

Ažurirati potrebu poštivanja obaveza preuzetih prema potpisanim sporazumima i aranžmanima – zaštita prava Hrvata; stvarno, a ne samo deklarativno pravo na nesmetan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih onih koji su morali da napuste svoje domove tokom rata u bivšoj Jugoslaviji; pitanje granica – razlika između deklarativnog i stvarnog ispunjenja obaveza; pitanje konstitutivnosti hrvatskog naroda.

Najveći izazov u BiH s kojim se Hrvati trenutno susreću riješiti kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku. Iako je Hrvata manje u multinacionalnoj zajednici, to ne znači da imaju manje prava. Na referendumu 1992. godine opredijelili su se za BiH kao ravnopravan konstitutivni narod. BiH se po svaku cijenu mora suzdržati od nasilnog tjeranja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova osnovna ljudska i kolektivna prava. Treba im omogućiti savremene mehanizme za zaštitu vitalnih interesa, te po svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Zastupnički dom i Dom naroda, i u Parlamentarnu skupštinu BiH. i Parlament Federacije BiH. Bez toga, kao podanici, prisiljeni su napustiti stoljetne nastambe na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru.

Prepoznati pravu, oslobodilačku ulogu Hrvatske i Hrvata u uspostavljanju i odbrani države od srpske agresije i prestati sa lažnim optuživanjem Hrvata na sudu; osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno trećeg entiteta i svih prava koja iz njega proizlaze; odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

Osigurati zaštitu Jadranskog mora i obalnog područja; Koridor Vc: Ploče – Mostar – Sarajevo – Osijek – hrvatsko-mađarska granica (proširenje koridora Jadran – Dunav) i Jadransko-jonski saobraćajni pravac; energetike, klimatskih promjena i zaštite životne sredine, te provođenje mjera za ublažavanje klimatskih promjena u oblasti životne sredine i održivog razvoja.

Podsjetimo na stavove iz Glasgowa u vezi s istraživanjem i proizvodnjom ugljikovodika, posebno u područjima Livna i doline Neretve, koji su vjerojatni lokaliteti u tom pogledu i pretežno su hrvatski; problem zagađenja okoliša zbog korištenja uglja u mnogim termoelektranama, posebno TE Tuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Ugljevik (ukupni kapacitet 1.752 MW i godišnja ukupna potrošnja uglja oko 5 x 106 tona).

Smanjiti negativan uticaj hidroelektrana ukupnog kapaciteta oko 260 MW na zaštitu životne sredine – HE Foča, HE Buk Bijela, HE Vikoč, HE Paunci, HE Sutjeska, HE Mrsovo, HE na Drini (u izgradnji), koja se u dovodi u pitanje zaštitu HE Dubrovnik Neretva i HE Čapljina na Neretvi.

Podsjetimo, Hrvatski narodni sabor (HNS) na čijem je čelu Dragan Čović (HDZ) donio je zaključak o “teritorijalnoj reorganizaciji BiH”, koja predstavlja treći entitet. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nedavno je otkrio da će Hrvati u BiH ići na formiranje trećeg entiteta, odnosno samouprave.

Ne treba spominjati da se radi o antidejtonskim i antiustavnim potezima koji bi mogli destabilizirati BiH i cijeli region, a čemu doprinose i dokumenti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Share this Article