Zašto ne štitimo dovoljno bh. proizvode? Uvijek postoji opasnost da ih neko drugi prisvoji

5 Min Read

Zaštita geografskog porijekla proizvoda može donijeti brojne prednosti i benefite za proizvođače i potrošače, a oznaka se koristi da bi zaštitili svoje proizvode od neovlaštenog korištenja i imitacija.

U BiH nije velik broj proizvoda koji su zaštićeni ovim oznakama, pa možemo jasno postaviti pitanje, zbog čega je tako mali broj zaštićenih proizvoda?

Jasno je da zaštićeni status pomaže proizvođačima da ostvare višu cijenu i poboljšaju svoju reputaciju. Iako se u posljednje vrijeme u našoj zemlji posvećuje više pažnje zaštiti geografskog porijekla proizvoda, još uvijek postoji potreba za daljnjim razvojem ovog područja.

Postoje neki proizvodi koji su već zaštićeni oznakom geografskog porijekla u BiH. Neki od njih su svakako livanjski sir, nevesinjski krompir i visočka pečenica. Proizvođačima ovih tradicionalnih proizvoda ovo omogućava podnošenje zahtjeva i stjecanje odgovarajuće oznake geografskog porijekla i na nivou Evropske unije.

Proizvodi koji su zaštićeni oznakama geografskog porijekla i zagarantiranog tradicionalnog specijaliteta su produkti čije posebne osobine proizilaze upravo iz vrijednosti njihovih nutritivnih sastojaka i iz specifičnog načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg ovi proizvodi historijski potječu.

Zbog toga nadležni trebaju da osiguraju registraciju autohtonih proizvoda, ali i da svoju strategiju brendiranja vežu za promocije i kreiranje prepoznatljivosti regija.

Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić objasnio je za Klix.ba da su uputili dopis ministrici finansija Jelki Miličević gdje su tražili uvrštenje sredstava za podršku komori za učešće i organiziranje sajmova, gdje bi se, između ostalog, radilo na promociji bh. proizvoda.

U predmetu stoji da je Privredna komora FBiH u periodu od 2018. do 2020. godine vrlo uspješno provodila projekat promocije BiH proizvoda kroz učešće i organizaciju sajmova u zemlji i inozemstvu, koji je najvećim dijelom finansirala Vlada FBiH, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI), u iznosu 150.000 KM godišnje, pri čemu je iznos u “pandemijskoj” 2020. godini smanjen zbog objektivnih okolnosti na 50.000 KM.

“Vlada FBiH, odnosno Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije nije nam odobrila sredstva za 2021. niti za 2022. godinu, koja smo tražili uz priloženi plan utroška”, naveo je i objasnio u dopisu.

Istaknuli su činjenicu kako je nakon završetka pandemije ponovno oživjela industrija sajmova, te da je neophodno pomoći privredi FBIH.

“To se treba uraditi na način da se domaćim privrednicima, proizvođačima i njihovim proizvodima osigura što kvalitetnija komunikacija sa regionalnim i globalnim tržišnim segmentima, integrirana sa svim raspoloživim oblicima, a sve u cilju postizanja sinergijskog efekta koji će u konačnici dovesti do veće konzumacije domaćeg BiH proizvoda”, ističe se.

Komora je pokrenula i provela projekt vizualnog označavanja kvalitetnih domaćih proizvoda putem kojeg će se domaćim proizvodima dodjeljivati znakovi BH kvaliteta i Izvorno domaće, a koji ima za cilj podizanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda što vodi do povećanja ukupne konkurentnosti domaćih proizvoda i očuvanja BH identiteta.

Znakovi kvalitete trebali bi jamčiti kvalitetu proizvoda, ulijevati povjerenje kod potrošača i osiguravati tim proizvodima lakši prodor na ino tržišta.

“U tu svrhu Komora je zaštitila navedene znakove u vidu žiga kod Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Cilj nam je vizualno označiti kvalitetne domaće proizvode te proizvode koji imaju neupitnu tradiciju i izvornost. Nadamo se da ćemo realizacijom ovog cilja uspjeti u namjeri poticanja procesa brendiranja domaćih proizvoda/usluga u svrhu njihove konkurentnosti kako na domaćem tako i na ino tržištima”, naglašeno je.

Zasigurno, BiH ima još proizvoda koji ispunjavaju ove kriterije, ali zbog neusklađenosti, ne uspijevaju se implementirati u smislu zaštite geografskog porijekla, iako je za dosta proizvoda poprilično jasno porijeklo.

Domaći autohtoni proizvodi imaju kvalitetu i jasnu geografsku odrednicu da bi zadovoljili navedene norme i standarde. Evropske zemlje pametno korise svaku priliku da zaštite vrijednost svojih brendiranih proizvoda sa oznakama geografskog porijekla, pa zašto ne bi i mi.

Uvijek postoji opasnost da ih neko drugi prisvoji kao svoj unikatan proizvod. Zato je ovo suštinsko pitanje, bez brenda nema autentičnosti i zarade, posebno među starim “evropskim vukovima”.

Share this Article