“Povodom najavljenog obraćanja predsjedavajuće Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, 10. maja 2023. godine, na kojoj će se razmatrati situacija u Bosni i Hercegovini, u svojstvu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine obavještavam vas o sljedećim činjenicama i okolnostima:
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije donijelo odluku o odlasku predsjedavajuće Željke Cvijanović na spomenutu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i njenom nastupu u ime Bosne i Hercegovine, stoga njeno obraćanje ne predstavlja zvaničan državni stav Bosne i Hercegovine. Stavovi Željke Cvijanović predstavljaju isključivo njeno lično mišljenje koje ne obavezuje niti državu Bosnu i Hercegovinu, niti Ujedinjene nacije. Svako prezentiranje stavova koji nisu u skladu sa usvojenim strateškim vanjskopolitičkim ciljevima Bosne i Hercegovine predstavlja zloupotrebu funkcije predsjedavajuće Predsjedništva BiH.
Posebno je neprihvatljivo da prilikom obraćanja pred Vijećem sigurnosti UN-a, predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, umjesto zvaničnih državnih stavova, prezentira stavove jedne administrativno-teritorijalne jedinice u Bosni i Hercegovini. Važno je podsjetiti da praksa podnošenja izvještaja Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Vijeću sigurnost UN-a nema nikakvo pravno utemeljenje”, stoji u pismu koje je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio Ujedinjenim nacijama i Vijeću sigurnosti, prenosi Politicki.ba.
U pismu adresiranom na generalnog sekretara Antonia Guterresa i predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti i ambasadorici Švicarske pri UN Pascale Baeriswyl stoji i ovo:
“Poput odredbi Povelje Ujedinjenih nacija, ni Dejtonskim mirovnim sporazumom nije predviđeno da se administrativne jedinice u državi Bosni i Hercegovini mogu obraćati Ujedinjenim nacijama. Naime, Poveljom Ujedinjenih nacija predviđeno je da se pred organima i tijelima Ujedinjenih nacija obraćaju članice (a to su uvijek države, a ne njihove administrativno-teritorijalne jedinice). Primarni subjekt međunarodnog prava je nezavisna, suverena i nedjeljiva država Bosna i Hercegovina, entiteti nisu ovlašteni za samostalno kreiranje i realizaciju vanjske politike.
Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine je u isključivoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je nadležno za utvrđivanje i vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine su dužni da djeluju u skladu sa usvojenim državnim zakonima, strategijama i drugim aktima kojima je utvrđeno da su strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u EU i NATO-u.
Uvažene ekselencije,
Dozvolite mi da posebno skrenem pažnju na krajnje zabrinjavajuće antidejtonske i antiustavne aktivnosti organa bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, a posebno predsjednika ovog entiteta g. Milorada Dodika. Opasna politika unilateralnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma koju provode organi vlasti entiteta Republika Srpska ozbiljno ugrožava, između ostalog, i osnovne ciljeve Ujedinjenih nacija: održavanje međunarodnog mira, regionalne stabilnosti i sigurnosti.
Najnoviji antidejtonski zaključak Narodne skupštine entiteta Republika Srpska, u kojem se pozivaju sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke na mjesto sudije Ustavnog suda BiH, predstavlja nesagledivo opasni pokušaj ponavljanja antiustavnih metoda koje je 1992. godine koristio pravosnažno presuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić.
Nažalost, g. Milorad Dodik, nakon višegodišnjeg anticivilizacijskog negiranja presuda sudova Ujedinjenih nacija o počinjenom genocidu nad Bošnjacima i javnog veličanja pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, počinje primjenjivati i metode ratnih zločinaca u rušenju državnog i ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.
U takvim okolnostima posebno je važno ukazati na činjenicu da je potrebno puno snažnije angažovanje Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u zaustavljanju antidejtonskog djelovanja vladajućih čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska koji ugrožavaju mir i sigurnost u državi Bosni i Hercegovini.
Opravdana upozorenja uglednih ljudi iz Bosne i Hercegovine na moguće posljedice separatističke politike treba shvatiti i tretirati kao pokušaj prevencije ugrožavanja mirovnog procesa, ali i kao odlučnu spremnost ogromne većine građana da čuvaju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine, u skladu sa odredbama međunarodnog prava i na način kako to rade i druge članice Ujedinjenih nacija kada su ugrožene.
Vrijeme je da se prestane potcjenjivati i tolerirati Dodikova antidejtonska i ratnohuškačka politika jer se ona evidentno transformirala iz političke u ozbiljnu sigurnosnu prijetnju. Riječ je o jedinom političaru u Evropi koji je početkom ove godine odlikovao predsjednika Rusije Vladimira Putina najvišim ordenom entiteta Republike Srpske. Činjenica da je to uradio u jeku ruske agresije na Ukrajinu dovoljno govori o opasnosti ove politike na šire prostore od same Bosne i Hercegovine.
Na kraju, koristim priliku da izrazim visoko poštovanje Vijeću sigurnosti UN-a, zahvalnost za dosadašnju podršku državi Bosni i Hercegovini i očekivanje da će nastaviti odlučne napore u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu s Rezolucijom br. 1031 od 15.12.1995 godine, kao i drugim aktima Vijeća sigurnosti UN-a”, stoji u pismu koje je u cjelosti objavio portal Politicki.ba.