Polen ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergenata. Najveće koncentracije polena su u ranim jutarnjim satima i prijepodne, dok se tokom dana smanjuje. Koncentracije polena u zraku smanjuju se nakon kiše.
Ambrozija cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći polen koji šteti zdravlju mnogih ljudi. Zbog toga su i simptomi alergije na ambroziju najviše izraženi krajem ljeta i početkom jeseni.
Ambrozija je jednogodišnja korovska biljka visine od jedan do jedan i po metar, koja raste kraj puteva, na zapuštenim parcelama, njivama i u parkovima.
Koje tegobe izaziva
Alergija na ambroziju spada u grupu polenoza, alergijskih bolesti koje izaziva polen. Polen ambrozije izgleda kao kugla sa šiljcima, odnosno ima male kukice kojima se zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa i tako stvara velike alergijske probleme: kihanje (i više od deset puta uzastopno), svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oči, kašalj, otežano disanje s osjećajem nedostatka vazduha.
Osim respiratornih tegoba, dešavaju se i promjene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije na organima za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i dijarejom, naročito ako postoje unakrsne reakcije s hranom koja potencira njenu alergogenost i dovodi do pogoršanja akutnog stanja.
To su lubenice, dinje, tikvice, krastavci, banane, kesten, paradajz, zelena salata, a rjeđe pirinač i kukuruz. U težem obliku mogu biti prisutna astma, kronični sinusitis, glavobolja i nesanica.
Dijagnoza: Da biste bili sigurni da je alergija u pitanju može da se uradi jednostavno alergološko ispitivanje. Naprave se kožne alergijske probe, kada se na kožu podlaktice nanesu posebno napravljeni rastvori alergena, među kojima je i polen ambrozije. Ako se pojavi pozitivna reakcija – crvenilo – dijagnoza je jasna.
Veličina natečenog područja određuje jačinu alergijske reakcije. Alergološko testiranje je uglavnom bezbolno i tačno. Ponekad se alergija dijagnosticira iz uzorka krvi u kojoj se traže antitijela za određeni alergen.
Kako olakšati simptome
U olakšavanju simptoma i sprečavanju težih manifestacija najbolja je kombinacija preventivnih mjera i lijekova (antihistaminika).
Pri alergijskoj astmi potrebno je liječenje hormonima – kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili inhalacijskih pumpi, što je sigurno kvalitetnija terapija, pošto se koriste male koncentracije hormona koje djeluju lokalno, ciljno (na nivou bronhija).
U terapijske svrhe mogu se koristiti razni preparati dobijeni na bazi polena. Naime, polen kao farmaceutska sirovina koristi se za proizvodnju alergenskih rastvora za liječenje polenske kijavice. Polenski ekstrakti sadrže frakcije polenskih, u vodi rastvorljivih, proteina, koji deluju kao alergijski desenzibilitatori.
Upravo zbog sve većeg broja osoba alergičnih na ovu vrstu polena, porasla je svijest o tome da se moramo zajednički boriti kako bi broj ovih biljaka smanjili i time doprinelismanjenju koncentracije polena u vazduhu.
Suzbijanje ambrozije
Važan dio borbe protiv alergije na ambroziju je suzbijanje ove biljke. Uništavanje ambrozije trebalo bi da počne svake godine već krajem maja ili početkom juna, kada je biljku veličine 20 cm najbolje počupati. Kasnije tokom vegetacije, a neposredno prije otvaranja cvjetova, otprilike do polovine ili do kraja jula biljke se mogu pokositi. Najvažnije je da se to učini prije sazrijevanja cvjetova, dakle pre otpuštanja polena.
Alergične osobe ni u jednom slučaju ne bi smjele da borave u blizini ambrozije, a pogotovo ne bi smjele da učestvuju u njenom uništavanju, jer su koncentracije polena lokalno u blizini biljke još uvek daleko veće od onih koje se objavljuju u medijima.
Ostali, koji nisu alergični, trebalo bi sami, oko svojih kuća da počupaju te biljke, a preduslov za to je njihovo prepoznavanje irazlikovanje od sličnih biljaka, kao što je npr. pelin. Poseban problem ambrozije je njeno suzbijanje.