Prehrambena vlakna su od velike važnosti za ljudsko zdravlje. Ona pomažu u održavanju zdravlja crijeva i mogu smanjiti rizik od nekih bolesti, kao što su dijabetes i bolesti srca.
Novo istraživanje pokazuje da prehrambena vlakna mogu imati pozitivne učinke na probavu i crijeva. Ona također mogu pomoći u regulaciji razine šećera u krvi i smanjenju kolesterola. Prehrambena vlakna također mogu pomoći u smanjenju težine i održavanju optimalne težine.
Postoje dvije glavne vrste prehrambenih vlakana: vlakna koja se lako probavljaju i vlakna koja se teško probavljaju. Vlakna koja se lako probavljaju su ona koja se brzo razgrađuju u crijevima i mogu pomoći u regulaciji probave. To uključuje vlakna poput pektina i lignina. Vlakna koja se teško probavljaju, poput celuloze i hemiceluloze, prolaze kroz crijeva gotovo nepromijenjena i mogu pomoći u održavanju zdravlja crijeva i regulaciji probave.
Preporučuje se da ljudi unose dovoljnu količinu prehrambenih vlakana svakodnevno. To se može postići jedenjem hrane bogate vlaknima, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Također se preporučuje da se unosi dovoljna količina vode kako bi se pomoglo u probavi vlakana.
Istraživanja pokazuju da prehrambena vlakna imaju mnoge koristi za zdravlje.
Tradicionalno su prehrambena vlakna definirana kao dijelovi biljne hrane koju probavni sustav čovjeka ne može probaviti. Takvu su definiciju zadovoljavali polisaharidi i lignin. Međutim, u svijetlu mnogih novih saznanja o fiziologiji i učincima vlakana, definicija je proširena kako bi uključila fruktooligosaharide (FOS) i galaktooligosaharide (GOS) poput inulina te rezistentni škrob.
Pojednostavljeno, dvije su vrste prehrambenih vlakana: vlakna topiva u vodi i netopiva vlakna. Topiva vlakna (pektin), kakva nalazimo u voću i povrću se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih supstanci. Netopiva vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin) čiji su odličan izvor pšenica, mekinje, grah, soja, s druge strane, prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena, ali zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Ovakvo “čišćenje” spriječava duže zadržavanje nekih toksičnih supstanci u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja. Neke tvari iz ove skupine (npr. fruktooligosaharide te galaktooligosaharide) danas svrstavamo u prebiotike, specifičnu vrstu biološki aktivnih spojeva. Interakcijom probiotika (živih mikroorganizama) i prebiotika dolazi do brojnih povoljnih djelovanja u organizmu, a jedno od važnijih je sinteza kratkolančanih masnih kiselina koje su osnovni energijski supstrat za stanice debelog crijeva (kolonocite).
Izvor: srebrenickaprica.com
