Čudotvorna sposobnost ljudi da se bore protiv zloćudnih oboljenja je nešto što je dugo fasciniralo ljude. Od starih civilizacija do današnjeg dana, ljudi su se trudili da pronađu načine da se suprotstave raznim bolestima koje su im prijetile.
Jedan od najvećih čudotvoraca u borbi protiv zloćudnih oboljenja je bez sumnje medicina. Medicinska nauka je napravila ogroman napredak u posljednjih nekoliko stoljeća, a danas imamo različite vrste lijekova i terapija koji nam pomažu da se suprotstavimo bolestima. Međutim, medicina nije jedini način da se suprostavimo zloćudnim oboljenjima.
Postoji mnoštvo drugih načina da se borimo protiv zloćudnih oboljenja. Neki ljudi vjeruju u tradicionalne metode liječenja poput homeopatije ili akupunkture, dok drugi vjeruju u alternativne metode poput meditacije ili rada sa energetskim poljima. Bez obzira na to koju metodu odaberemo, važno je da radimo na jačanju imuniteta i da se trudimo da održavamo zdrav životni stil, što uključuje redovno vježbanje, dobro hranjenje i dovoljno odmora.
Nije lako boriti se protiv zloćudnih oboljenja, ali sa odgovarajućom podrškom i voljom da se izborimo, možemo pobijediti bilo koju bolest. Važno je da se ne predajemo i da uvijek tražimo nove načine da se suprotstavimo bolestima koje nam prijete. Sa dovoljno borbenog duha i upornosti, možemo postati pravi čudotvorci u borbi protiv zloćudnih oboljenja.
1. Nemojte pušiti. Ako pušite, prestanite.
Prestanak pušenja u 30-tim godinama života smanjuje vjerojatnost prijevremenog umiranja od bolesti vezane s pušenjem za više od 90%, a prestanak u 50-tim godinama za 50% u odnosu na osobe koje nastavljaju pušiti. Jedna popušena kutija cigareta dnevno tijekom jedne godine skraćuje život za 53 dana. Više o štetnim učincima pušenja i dobrobitima prestanka pušenja na linku Pušenje i zdravlje.
2. Izbjegavajte prostore zadimljene duhanskim dimom. Ne dopustite pušenje u svom domu i na radnom mjestu.
Pasivno pušenje je udisanje duhanskog dima iz okoliša, dima koji je nastao izgaranjem duhanskog proizvoda i dima kojeg pušači izdišu. Taj duhanski dim štetno djeluje na nepušače, pa nepušači izloženi pasivnom pušenju imaju dvostruko veći rizik od raka pluća u usporedbi s osobama nepušačima koje nisu izložene pasivnom pušenju. Pasivni pušači su najčešće djeca. Aktivno ili pasivno pušenje trudnice povećava rizike po zdravlje za nerođeno dijete te rizike za rast, razvoj i zdravlje rođenog djeteta. Europski kodeks protiv raka
3. Održavajte preporučenu tjelesnu težinu.
Održavati tjelesnu težinu unutar preporučenih vrijednosti, a to prema indeksu tjelesne mase (težina u kg / visina u m2) iznosi 18,5-24,9 – jedna je od najvažnijih zaštitnih mjera protiv raka. Pretilost, danas, ima epidemijske razmjere, a značajan je rizični čimbenik za nastanak mnogih sijela raka, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Navike jedenja u prevenciji debljine Europski kodeks protiv raka
4. Budite tjelesno aktivni svaki dan najmanje 30 minuta.
30-60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno smanjuje rizik za rak debelog crijeva za 30-40% u odnosu na osobe sa sjedalačkim načinom življenja (najaktivniji imaju najveći pozitivan učinak). Žene koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošću imaju smanjeni rizik za rak dojke te 20-40% manji rizik za rak endometrija maternice u odnosu na fizički neaktivne žene. Sjedalački način života je rizični čimbenik za razvoj brojnih kroničnih bolesti, a među njima i za nastanak malignih bolesti. Nasuprot tome, redovita tjelesna aktivnost doprinosi smanjenju rizika, očuvanju i unapređenju zdravlja.
Izvor: srebrenickaprica.com